O RI

Šta je Rotary

Rotary je svetska organizacija koja okuplja više od milion i dvesta hiljada vodećih ljudi, stručnjaka i javnih ličnosti, u različitim oblastima. Članovi kluba, poznati kao rotaryjanci, bave se humanitarnim radom, podstiču visoke etičke standarde u svim strukama i pomažu ostvarenje dobrobiti i mira u svetu. Postoji preko 32.000 Rotary klubova u više od 200 zemalja i geografskih oblasti. Klubovi su apolitični, nisu vezani ni za jednu religiju i otvoreni su za sve kulture, rase i ubeđenja. U skladu sa motom, koji glasi Service Above Self ("Služba iznad interesa"), glavni predmet Rotaryja je biti u službi zajednici - na radnom mestu i širom sveta.

Ciljevi

Cilj Rotaryja je da ohrabri i pomaže ideal pružanja pomoći, kao osnovu časnog poduzetništva:

  1. Širenje poznanstava kao stvaranje prilike za pružanje pomoći
  2. Visoki etički standardi u biznisu i struci, spoznaja vrednosti svih korisnih zanimanja i poštovanje zanimanja svih rotaryjanaca, kao način da se doprinese društvu
  3. Težnja idealu u oblasti ličnog, poslovnog i društvenog života
  4. Unapređenje međunarodnog razumevanja, dobre volje i mira, putem svetskog prijateljskog povezivanja poslovnih ljudi i stručnjaka, ujedinjenih zajedničkim ciljem - pružanja pomoći i usluga.

Rotarakt

Rotarakt je klub za mlade ljude od 18 do 30 godina. Rotarakt klubovi se osnivaju ili u društvenoj zajednici ili na fakultetu. To ih čini pravim "partnerima u pružanju usluge" i ključnim članovima porodice Rotary. Kao jedan od najznačajnijih uslužnih programa koji se najbrže razvija, sa više od 7.000 klubova u približno 163 zemlje i geografskih regiona, Rotarakt je postao svetski fenomen! Sva delatnost Rotarakta počinje na lokalnom nivou, gde članovi iznose potrebe svojih zajednica, ujedno se zalažući i promovišući međunarodno razumevanje i mir, stvarajući prijateljske veze.

Počeci Rotaryja

Godišnjica Rotaryja obeležava se 23. februara. Tog je dana, 1905. godine, održan prvi zvanični sastanak. Osnivač, čikaški advokat Paul Harris se sa još trojicom kolega (Silvester Schiele, trgovac ugljem, Gus Loehr, rudarski inženjer, Hiram Shorey, trgovac, i Paul Harris) redovno sastajao i pre ovog datuma, ali to su, gotovo godinu dana, bili samo neformalni sastanci. U ovom periodu razvijen je koncept Rotaryja – mada članovi koji su učestvovali u osnivanju nisu mogli da pretpostave međunarodnu dimenziju koja će vrlo brzo da proistekne iz njihovih prvobitnih ideja! Četiri osnivača sastala su se na prvom "zvaničnom" sastanku Rotaryja u sobi broj 711, zgrade Unity Building, u Ulici North Dearborn 127, Čikago. To su bile kancelarije Gus-a Loehr-a. Soba se čuva kao spomen-mesto održavanja prvog sastanka i otvorena je za posetioce koji se unapred najave. Na ovom sastanku raspravljalo se o osnovnom obliku Rotaryja. Prvih nekoliko meseci sastanci su nazivani "The Booster Club" ("Klub pojačavanja"), pošto je jedna od osnovnih namera ove grupe bila da "pojačaju" poslovne kontakte. Međutim, predložen je i usvojen naziv "Rotary", koji je opisivao postupak ROTACIJE mesta na kojima su se održavali sastanci, pri čemu su se svi članovi menjali kao domaćini! Predsedavanje se takođe vršilo u krug, a vršena je i "rotacija" informacija. U prvih nekoliko meseci od osnivanja prvog Rotary kluba izabran je amblem (simbol) kluba. Montague Bear, po zanimanju graver, predložio je da amblem bude točak. Izradio je crtež kolskog točka sa trinaest paoka i on je usvojen kao odgovarajući simbol Kluba. Od njega potiče zvanični amblem u obliku točka koji se danas koristi.

U početku je Rotary klub u Čikagu osnovan da bi bio od koristi svojim članovima. Uskoro je postalo očigledno da takva grupa ljudi poseduje stručnost, sredstva i sposobnost da doprinese zajednici. Godine 1907. Klub je realizovao svoj prvi društveni projekat - koristeći svoj uticaj, obezbedio je određeni broj javnih toaleta na prostoru pored Gradske kuće u Čikagu. Do 1921. organizacija je imala predstavnike na svim kontinentima, a 1922. usvojeno je ime Rotary Internacional.

Test Četiri Pitanja

Kada mislimo, govorimo ili radimo, treba da postavimo sledeća pitanja:

  1. Da li je istinito?
  2. Da li je pošteno prema svima?
  3. Da li će dovesti do dobre volje i prijateljstva?
  4. Da li će biti korisno za sve?

Jedna od najčešće štampanih i citiranih izjava poslovne etike u svetu je ovaj test sastavljen od četiri pitanja, četiri smernice. Osmislio ga je Rotaryjanac Herbert J. Taylor, 1932. godine, kada je zamoljen da preuzme kompaniju koja se suočavala sa bankrotstvom. Tražeći način kako da spasi firmu koja se borila sa finansijskim teškoćama izazvanim depresijom, sastavio je etičku šifru od 24 reči, koju je trebalo da slede svi zaposleni u svom biznisu i profesionalnom životu. Test je postao vodič za prodaju, proizvodnju, reklamu i sve odnose sa trgovcima i kupcima, i opstanak firme je pripisan ovoj jednostavnoj filozofiji. Test je 1943. usvojen od strane Rotaryja i preveden na više od sto jezika!

Rotary u Srbiji

Početak Rotaryjanstva u Jugoslaviji, a naročito u Srbiji, vezuje se za aktivnosti dr Vojislava Kujundžića i njegove prve kontakte sa čehoslovačkim Rotaryjancima. Međutim, potrebno je naglasiti da su srpski intelektualci i biznismeni još ranije usvojili ideju Rotaryjanstva. U periodu između 1928. godine (kada je osnovan prvi Rotary klub u Jugoslaviji), i početka Drugog svetskog rata, organizovani su sledeći klubovi u Srbiji: "Beograd", "Bačka Topola", "Ćuprija-Jagodina-Paraćin", "Morava", "Leskovac"; "Niš", "Novi Sad", "Pančevo", "Petrovgrad", "Sombor", "Stara Kanjiža", "Stari Bečej", "Subotica", "Velika Kikinda", "Vršac" i "Zemun". Dana 28. juna 1929. godine počinje nagla ekspanzija klubova, čiji je rezultat bilo stvaranje 77. Distrikta (Jugoslavija). Ovaj Distrikt je 1940. godine sačinjavalo 34 kluba, od kojih se 15 nalazilo u Srbiji. Osim razvijanja prijateljstva, rad u klubu sastojao se od utvrđivanja spiska članova, kao i unutrašnjih aktivnosti - briga o privatnom životu svih članova kluba. Svaki Rotary klub u Srbiji je imao tzv. kesu za nevolju, u koju su se na kraju svakog sastanka stavljale donacije. Oni su takođe delovali kao mecene, sponzorišući siromašne srednjoškolce, talentovane muzičare i slikare. Posebna pažnja se posvećivala mladim ljudima i njihovom obrazovanju u duhu Rotaryjanstva! Članstvo nije bilo brojno, ali to su bili ugledni građani čiji se uticaj na biznis, kulturu i politički život sve više povećavao.

Distrikt 2483

Istorija našeg Distrikta veoma je dugačka i u poslednjih nekoliko godina prilično dinamična. Pre Drugog svetskog rata Rotaryjanci u Srbiji pripadali su Distriktu 77 (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca). Razvojem pokreta Rotary, početkom 1990. godine Rotaryjanci su prvo pripadali Distriktu 1910 (Južna Austrija i bivše republike Jugoslavije). U sledećih nekoliko godina prešli smo u Special Extension Area (SEA). Nakon ukidanja SEA, pripadali smo Distriktu 2480 – Severna Grčka, kome su prišle Bugarska, Srbija i Crna Gora i bivša jugoslovenska republika - Makedonija. Izdvajanje Bugarske dovelo je do nastanka dva dela istog Distrikta, 2481 i 2482. Danas smo mi u Distriktu 2483, koji se sastoji od Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova (pod kontrolom UNMIK-a).